Struktura prema poslovnom cilju
Kod UX UI dizajn prvo razjašnjavamo kome se obraćate, šta korisnik treba odmah da razume i koja akcija ima najveću vrednost. Na toj osnovi postavljamo navigaciju, redosled sekcija i prioritete sadržaja.
Web dizajn gradimo oko poslovnog cilja i korisničkog puta. Vizuelni identitet, tipografija, hijerarhija, responsive ponašanje i CTA elementi moraju zajedno da ostave profesionalan utisak i olakšaju kontakt ili kupovinu.
UX UI dizajn planiramo prema ponudi, publici i akciji koju želite od posetioca. Struktura, sadržaj, vizuelni pravac i tehnička realizacija zato se definišu kao jedna celina.
Kod UX UI dizajn prvo razjašnjavamo kome se obraćate, šta korisnik treba odmah da razume i koja akcija ima najveću vrednost. Na toj osnovi postavljamo navigaciju, redosled sekcija i prioritete sadržaja.
Tekstovi, fotografije, tipografija, CTA elementi i vizuelna hijerarhija usklađuju se sa temom UX UI dizajn. Posebno vodimo računa o pojmovima kao što su UX UI dizajn, ali bez pretrpavanja stranice ključnim rečima.
Realizacija za UX UI dizajn obuhvata responsive prikaz, optimizovane assete, forme, osnovnu analitiku, SEO tehničku osnovu i završno testiranje. Struktura ostaje dovoljno fleksibilna za kasnije proširenje sadržaja i funkcionalnosti.
Za UX UI dizajn rad počinje kratkim briefom i jasnim prioritetima. Tek kada znamo cilj, sadržaj i potrebne funkcije prelazimo na dizajn i izradu, a pre objave proveravamo mobilni prikaz, forme, brzinu i osnovne SEO signale.
Definišemo publiku, ponudu i glavnu konverziju za UX UI dizajn, kao i sadržaj koji već postoji i ono što treba pripremiti.
Pravimo logičan tok stranice, uređujemo poruke i biramo vizuelni pravac koji odgovara delatnosti, umesto da projekat uklapamo u gotov šablon.
Implementiramo dogovorene funkcije, proveravamo različite ekrane i ključne korisničke tokove, povezujemo merenje i pripremamo projekat za objavu.
Web i UX dizajn imaju vrednost kada hijerarhija, tipografija, komponente i motion pomažu korisniku da brže razume ponudu i završi sledeći korak. U nastavku su ključne tačke: korisnički zadatak, informaciona hijerarhija, komponente i stanja, prototip i testiranje.
Korisnički zadatak treba prvo razumeti kroz konkretnu poslovnu ili korisničku potrebu. Praktična osnova je da uX počinje od onoga što korisnik pokušava da završi, ne od izbora vizuelnog stila.
Ova odluka nije izolovana od ostatka sistema. Posebno je povezujemo sa tačkama „informaciona hijerarhija“ i „komponente i stanja“, jer one određuju da li će početna ideja ostati jasna kada se promeni sadržaj, obim ili prioritet.
Kod „korisnički zadatak“ odluku prevodimo u tipografiju, hijerarhiju, raspored, komponente i responsive stanja, a prototip proveravamo sa realnim sadržajem umesto idealnog demo teksta. Pritom odnos sa „informaciona hijerarhija“ i „komponente i stanja“ koristimo kao dodatnu proveru da se promena uklopi u ceo tok.
Prilikom rada na „korisnički zadatak“ proveravamo i vezu sa oblastima „informaciona hijerarhija“ i „komponente i stanja“. Time za „korisnički zadatak“ izbegavamo situaciju u kojoj lokalno dobro rešenje prekida širi korisnički, tehnički ili marketinški tok.
Za „korisnički zadatak“ problem nastaje kada efekat nadjača informaciju, kontrast oslabi čitljivost, komponenta nema jasna stanja ili desktop kompozicija izgubi logiku na telefonu. Posebno gledamo posledice na „informaciona hijerarhija“ i „komponente i stanja“, jer se greška često prvo pokaže na povezanim tačkama.
Rizik smanjujemo tako što za „korisnički zadatak“ unapred definišemo šta je prihvatljiv rezultat i šta mora da se desi kada uslov nije ispunjen. Posebnu pažnju tada vraćamo na „informaciona hijerarhija“ i „komponente i stanja“, jer se posledica greške često prvo vidi upravo na povezanim tačkama.
Kvalitet „korisnički zadatak“ proveravamo kroz razumljivost ponude, vidljivost CTA-a, završavanje zadatka bez dodatnog objašnjenja i konzistentno ponašanje komponenata na različitim ekranima. Rezultat povezujemo i sa „informaciona hijerarhija“ i „komponente i stanja“ kako jedna lokalna metrika ne bi sakrila širu poslovnu posledicu.
Kod „korisnički zadatak“ beležimo početno stanje i rezultat posle promene, zajedno sa vezom prema „informaciona hijerarhija“ i „komponente i stanja“. Tako sledeća iteracija za „korisnički zadatak“ počinje od podataka i poznatih razloga, a ne od ponovnog nagađanja šta je prethodna izmena pokušala da postigne.
Informaciona hijerarhija treba prvo razumeti kroz konkretnu poslovnu ili korisničku potrebu. Praktična osnova je da sadržaj i akcije raspoređuju se prema važnosti i očekivanom redosledu odluke.
Ova odluka nije izolovana od ostatka sistema. Posebno je povezujemo sa tačkama „komponente i stanja“ i „prototip“, jer one određuju da li će početna ideja ostati jasna kada se promeni sadržaj, obim ili prioritet.
Kod „informaciona hijerarhija“ odluku prevodimo u tipografiju, hijerarhiju, raspored, komponente i responsive stanja, a prototip proveravamo sa realnim sadržajem umesto idealnog demo teksta. Pritom odnos sa „komponente i stanja“ i „prototip“ koristimo kao dodatnu proveru da se promena uklopi u ceo tok.
Prilikom rada na „informaciona hijerarhija“ proveravamo i vezu sa oblastima „komponente i stanja“ i „prototip“. Time za „informaciona hijerarhija“ izbegavamo situaciju u kojoj lokalno dobro rešenje prekida širi korisnički, tehnički ili marketinški tok.
Za „informaciona hijerarhija“ problem nastaje kada efekat nadjača informaciju, kontrast oslabi čitljivost, komponenta nema jasna stanja ili desktop kompozicija izgubi logiku na telefonu. Posebno gledamo posledice na „komponente i stanja“ i „prototip“, jer se greška često prvo pokaže na povezanim tačkama.
Rizik smanjujemo tako što za „informaciona hijerarhija“ unapred definišemo šta je prihvatljiv rezultat i šta mora da se desi kada uslov nije ispunjen. Posebnu pažnju tada vraćamo na „komponente i stanja“ i „prototip“, jer se posledica greške često prvo vidi upravo na povezanim tačkama.
Kvalitet „informaciona hijerarhija“ proveravamo kroz razumljivost ponude, vidljivost CTA-a, završavanje zadatka bez dodatnog objašnjenja i konzistentno ponašanje komponenata na različitim ekranima. Rezultat povezujemo i sa „komponente i stanja“ i „prototip“ kako jedna lokalna metrika ne bi sakrila širu poslovnu posledicu.
Kod „informaciona hijerarhija“ beležimo početno stanje i rezultat posle promene, zajedno sa vezom prema „komponente i stanja“ i „prototip“. Tako sledeća iteracija za „informaciona hijerarhija“ počinje od podataka i poznatih razloga, a ne od ponovnog nagađanja šta je prethodna izmena pokušala da postigne.
Komponente i stanja treba prvo razumeti kroz konkretnu poslovnu ili korisničku potrebu. Praktična osnova je da uI sistem definiše normalno, hover, fokus, error i disabled stanje važnih elemenata.
Ova odluka nije izolovana od ostatka sistema. Posebno je povezujemo sa tačkama „prototip“ i „testiranje“, jer one određuju da li će početna ideja ostati jasna kada se promeni sadržaj, obim ili prioritet.
Kod „komponente i stanja“ odluku prevodimo u tipografiju, hijerarhiju, raspored, komponente i responsive stanja, a prototip proveravamo sa realnim sadržajem umesto idealnog demo teksta. Pritom odnos sa „prototip“ i „testiranje“ koristimo kao dodatnu proveru da se promena uklopi u ceo tok.
Prilikom rada na „komponente i stanja“ proveravamo i vezu sa oblastima „prototip“ i „testiranje“. Time za „komponente i stanja“ izbegavamo situaciju u kojoj lokalno dobro rešenje prekida širi korisnički, tehnički ili marketinški tok.
Za „komponente i stanja“ problem nastaje kada efekat nadjača informaciju, kontrast oslabi čitljivost, komponenta nema jasna stanja ili desktop kompozicija izgubi logiku na telefonu. Posebno gledamo posledice na „prototip“ i „testiranje“, jer se greška često prvo pokaže na povezanim tačkama.
Rizik smanjujemo tako što za „komponente i stanja“ unapred definišemo šta je prihvatljiv rezultat i šta mora da se desi kada uslov nije ispunjen. Posebnu pažnju tada vraćamo na „prototip“ i „testiranje“, jer se posledica greške često prvo vidi upravo na povezanim tačkama.
Kvalitet „komponente i stanja“ proveravamo kroz razumljivost ponude, vidljivost CTA-a, završavanje zadatka bez dodatnog objašnjenja i konzistentno ponašanje komponenata na različitim ekranima. Rezultat povezujemo i sa „prototip“ i „testiranje“ kako jedna lokalna metrika ne bi sakrila širu poslovnu posledicu.
Kod „komponente i stanja“ beležimo početno stanje i rezultat posle promene, zajedno sa vezom prema „prototip“ i „testiranje“. Tako sledeća iteracija za „komponente i stanja“ počinje od podataka i poznatih razloga, a ne od ponovnog nagađanja šta je prethodna izmena pokušala da postigne.
Prototip treba prvo razumeti kroz konkretnu poslovnu ili korisničku potrebu. Praktična osnova je da kritični tokovi se proveravaju pre razvoja kada bi kasnija promena bila skupa.
Ova odluka nije izolovana od ostatka sistema. Posebno je povezujemo sa tačkama „testiranje“ i „korisnički zadatak“, jer one određuju da li će početna ideja ostati jasna kada se promeni sadržaj, obim ili prioritet.
Kod „prototip“ odluku prevodimo u tipografiju, hijerarhiju, raspored, komponente i responsive stanja, a prototip proveravamo sa realnim sadržajem umesto idealnog demo teksta. Pritom odnos sa „testiranje“ i „korisnički zadatak“ koristimo kao dodatnu proveru da se promena uklopi u ceo tok.
Prilikom rada na „prototip“ proveravamo i vezu sa oblastima „testiranje“ i „korisnički zadatak“. Time za „prototip“ izbegavamo situaciju u kojoj lokalno dobro rešenje prekida širi korisnički, tehnički ili marketinški tok.
Za „prototip“ problem nastaje kada efekat nadjača informaciju, kontrast oslabi čitljivost, komponenta nema jasna stanja ili desktop kompozicija izgubi logiku na telefonu. Posebno gledamo posledice na „testiranje“ i „korisnički zadatak“, jer se greška često prvo pokaže na povezanim tačkama.
Rizik smanjujemo tako što za „prototip“ unapred definišemo šta je prihvatljiv rezultat i šta mora da se desi kada uslov nije ispunjen. Posebnu pažnju tada vraćamo na „testiranje“ i „korisnički zadatak“, jer se posledica greške često prvo vidi upravo na povezanim tačkama.
Kvalitet „prototip“ proveravamo kroz razumljivost ponude, vidljivost CTA-a, završavanje zadatka bez dodatnog objašnjenja i konzistentno ponašanje komponenata na različitim ekranima. Rezultat povezujemo i sa „testiranje“ i „korisnički zadatak“ kako jedna lokalna metrika ne bi sakrila širu poslovnu posledicu.
Kod „prototip“ beležimo početno stanje i rezultat posle promene, zajedno sa vezom prema „testiranje“ i „korisnički zadatak“. Tako sledeća iteracija za „prototip“ počinje od podataka i poznatih razloga, a ne od ponovnog nagađanja šta je prethodna izmena pokušala da postigne.
Testiranje treba prvo razumeti kroz konkretnu poslovnu ili korisničku potrebu. Praktična osnova je da realni uređaji i korisnički scenariji otkrivaju probleme koje statičan mockup ne pokazuje.
Ova odluka nije izolovana od ostatka sistema. Posebno je povezujemo sa tačkama „korisnički zadatak“ i „informaciona hijerarhija“, jer one određuju da li će početna ideja ostati jasna kada se promeni sadržaj, obim ili prioritet.
Kod „testiranje“ odluku prevodimo u tipografiju, hijerarhiju, raspored, komponente i responsive stanja, a prototip proveravamo sa realnim sadržajem umesto idealnog demo teksta. Pritom odnos sa „korisnički zadatak“ i „informaciona hijerarhija“ koristimo kao dodatnu proveru da se promena uklopi u ceo tok.
Prilikom rada na „testiranje“ proveravamo i vezu sa oblastima „korisnički zadatak“ i „informaciona hijerarhija“. Time za „testiranje“ izbegavamo situaciju u kojoj lokalno dobro rešenje prekida širi korisnički, tehnički ili marketinški tok.
Za „testiranje“ problem nastaje kada efekat nadjača informaciju, kontrast oslabi čitljivost, komponenta nema jasna stanja ili desktop kompozicija izgubi logiku na telefonu. Posebno gledamo posledice na „korisnički zadatak“ i „informaciona hijerarhija“, jer se greška često prvo pokaže na povezanim tačkama.
Rizik smanjujemo tako što za „testiranje“ unapred definišemo šta je prihvatljiv rezultat i šta mora da se desi kada uslov nije ispunjen. Posebnu pažnju tada vraćamo na „korisnički zadatak“ i „informaciona hijerarhija“, jer se posledica greške često prvo vidi upravo na povezanim tačkama.
Kvalitet „testiranje“ proveravamo kroz razumljivost ponude, vidljivost CTA-a, završavanje zadatka bez dodatnog objašnjenja i konzistentno ponašanje komponenata na različitim ekranima. Rezultat povezujemo i sa „korisnički zadatak“ i „informaciona hijerarhija“ kako jedna lokalna metrika ne bi sakrila širu poslovnu posledicu.
Kod „testiranje“ beležimo početno stanje i rezultat posle promene, zajedno sa vezom prema „korisnički zadatak“ i „informaciona hijerarhija“. Tako sledeća iteracija za „testiranje“ počinje od podataka i poznatih razloga, a ne od ponovnog nagađanja šta je prethodna izmena pokušala da postigne.
Rok zavisi od broja stranica, spremnosti sadržaja i funkcionalnosti. Manji projekti mogu biti gotovi brzo, dok složeniji zahtevaju više faza; tačan okvir definišemo u ponudi pre početka.
Dovoljno je da pošaljete osnovne informacije o firmi, uslugama, ciljnoj publici i primerima koji Vam se dopadaju. Ako nemate gotove tekstove ili vizuale, možemo ih pripremiti u okviru dogovorenog obima.
Da. Strukturu planiramo tako da nove stranice, jezici, formulari, integracije ili SEO sadržaj mogu da se dodaju bez nepotrebnog redizajna celog sajta.
Pošaljite osnovne informacije. Dobićete jasan predlog obima i sledećih koraka bez obaveze.